otrovanje hranom značenje

otrovanje hranom (alimentarna intoksikacija, intoxicatio alimentaria), akutna bolest koja se iskazuje povraćanjem, proljevom, bolima u trbuhu i dehidratacijom, a uzrokovana je najčešće bakterijama (odn. njihovim toksinima) koje su se namnožile na jestvini. Često se javlja i u velikim epidemijama. Bakterije koje izazivaju ovo stanje su enterotoksikogena i citotoksična Escherichia coli, Clostridium perfringens (meso, perad, mahunarke), Staphylococcus aureus (ingestija formiranog enterotoksina, prijenos preko ruku priredivača hrane), Bacillus cereus (riža), Salmonella (meso, jaja, nedovoljno pasterizirano mlijeko), Shigella (voda i hrana), Vibrio parahaemolyticus (ribe, školjke), Vibrio mimicus (oštrige), te Campylobacter i Yersinia enterocolitica. Virusi izazivaju gastroenteritis (rota-virusi u mlade djece, Norwalk-virusi u starije djece i odraslih), a prenose se zelenom salatom, oštrigama, vodom i čokoladnim kremama. Praživi: Giardia lamblia izaziva hidrične epidemije. Ostali uzroci: gljive (Amanita phalloides i Amanita muscaria), ribe (Haffova bolest Sjevernog mora), školjke, krumpir (otrov solanin), natrijev glutamat („sindrom kineskog restorana") te kontaminacije hrane arsenom, olovom, insekticidima i kadmijem. Kod alimentarne toksikoinfekcije uzrokovane salmonelama javlja se i visoka temperatura, a uzročnici mogu prodrijeti i u krv. Otrovanje hranom čiji je uzrok stafilokokni enterotoksin očituje se već 1-6h nakon obroka i to ponajviše žestokim povraćanjem. Jestvine na kojima su se namnožile klice trovači hrane ne mijenjaju ni izgled ni tek. Putnički (turistički) proljev javlja se zbog infekcije čiji su uzročnici Escherichia coli, Shigella, Vibrio parahaemolyticus, virusi (rota, Norwalk) te praživi (Amoeba, Giardia). Dobiva se uzimanjem kontaminirane hrane i vode. Liječenje otrovanja hranom: nadoknada tekućine i elektrolita. Ako je dokazan uzročnik, antimikrobni lijekovi. Važne su preventivne mjere.